U svakodnevnom poslovanju mnogi mali poduzetnici i obrtnici fokusirani su na operativne poslove i često zaborave da porezni sustav nudi niz olakšica koje mogu značajno smanjiti porezno opterećenje.
Od zapošljavanja novih radnika, ulaganja u opremu do donacija i nagrada zaposlenicima – postoji niz načina da uštediš, a sve u skladu sa zakonom.
Saznaj koje porezne olakšice možeš iskoristiti kako bi smanjio troškove poslovanja i povećao dobit svog obrta ili tvrtke.
Olakšice za zapošljavanje
Od 1. siječnja 2025. godine mlade osobe više nisu oslobođene od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Međutim, poslodavci koji sklapaju ugovor o radu s osobom koja se prvi put zapošljava na neodređeno vrijeme bez obzira na dob, bit će oslobođeni od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje (doprinosi za mirovinsko osiguranje i doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje se plaćaju) na razdoblje od jedne godine (čl. 7. t.54. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. – 152/24.). Uvjet je da osoba prethodno nije imala sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme ni s jednim prethodnim poslodavcem.
Dakle, radnik mora biti “prvo zapošljena osoba na neodređeno” – odnosno nije prethodno imao sklopljen ugovor o radu na neodređeno ni s jednom poslodavcem. To se dokazuje potvrdom HZMO (evidencija staža) ili drugim službenim podacima prema propisima. Važno je napomenuti da se potvrda ne dostavlja Poreznoj upravi ni nekom drugom državnom tijelu, nego ju poslodavac pohranjuje u svojoj evidenciji. Ugovor o radu mora biti na nedoređeno vrijeme (ne primjenjuje se obično na određeno, pripravništvo ili honorarne oblike).
Vrijeme trajanja olakšice traje 1 godinu od dana zaposlenja (za prvo zapošljavanje).
Ujedno, postoje različite specifične potpore (HZZ programi) za mlade koje su zasebne od Zakona o doprinosima (npr. potpore za pripravništvo , POSAO+ potpore). Zato je bitno razlikovati oslobođenje od doprinosa po Zakonu o doprinosima i potpore/sufinanciranje plaće koje dodjeljuje HZZ.
Hrvatski zavod za zpošljavanje (HZZ) nudi i dodatne poticaje za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba ili osoba s invaliditetom.
Cilj ove mjere je poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom/izrazito nepovoljnom položaju te osoba s invaliditetom sufinanciranjem troška bruto i iznosa plaće poslodavcima.
Ako želite više saznati o ovim potporama pišite nam u mailu pa ćemo to obraditi u nekom od sljedećih blogova.
Ulaganje u opremu i dugotrajnu imovinu
Kupnja nove opreme, strojeva, softvera ili alata može se priznati kao porezno priznati trošak.
U nekim slučajevima ulaganja mogu dodatno umanjiti osnovicu poreza na dobit, čime direktno smanjuješ poreznu obvezu.
- Važno je da čuvaš račune i dokumentaciju o nabavi – bez toga olakšica se ne može primijeniti.
Ulaganje u dugotrajnu imovinu znači da poduzeće iz svog poslovanja kupuje ili proizvodi imovinu koja će se koristiti duže od jedne godine i koja stvara gospodarsku korist u budućim razdobljima.
To uključuje:
- Materijalnu imovinu (strojevi, računala, vozila, poslovni prostori, oprema, alati, uređaji, namještaj);
- Nematerijalnu imovinu (softver, licence, patenti, franšize);
- Ulaganje u tuđu imovinu (uređenje prostora u najmu).
Zašto je ulaganje porezno povoljnije? Kad poduzeće ulaže u dugotrajnu imovinu:
1) trošak se ne priznaje odmah (kao običan rashod);
2) nego se trošak raspoređuje kroz amortizaciju tijekom više godina.
Time se umanjuje godišnja porezna osnovica kroz više razdoblja i odgađa plaćanje poreza na dobit (porez se plaća kasnije, kad je imovina već amortizirana).
Drugim riječima, ulaganje u imovinu stvara poreznu olakšicu u vremenu – smanjuje dobit postupno, kroz amortizaciju, ali omogućuje da se imovina koristi za stvaranje prihoda.
Ključna novost od 1.1.2025.je ta da je povećan prag vrijednosti imovine koje se može odmah otpisati kao trošak sa 665,00€ na 1.000,00€ po imovinskoj kartici. To znači da se svaka nabava imovine do 1.000,00€ može priznati kao trošak razdoblja, a ne kao dugotrajna imovina. Time se smanjuje dobit i porezna obveza u godini nabave.
Ujedno, porezne olakšice na dugotrajnu imovinu se mogu ostvariti i putem:
- Amortizacije dugotrajne imovine – amortizacija se priznaje kao porezno priznati rashod i time umanjuje dobit, odnosno poreznu osnovicu;
- Ulaganje u tuđu imovinu i adaptacije – to se ulaganje knjiži kao ulaganje u tuđu imovinu, amortizira se tijekom razdoblja trajanja ugovora o najmu ili procjenjenog razdoblja korištenja i porezno je priznato kod amortizacije;
- Nabava putem leasinga (operativni i financijski) –
Financijski leasing – amortizacija se priznaje kod korisnika leasinga (kupca), kamate na leasing su priznati rahod, u bilanci se evidentira imovina i obveza.
Operativni leasing – cijela rata ide u trošak, ali se ne priznaje imovina jer se radi o najmu, ne kupnji;
- Ulaganje u poslovanje – npr. podueće ulaže u novu opremu, oprema se amortizira po stoji od 25%, to znači da se svake godine umanjuje porezna osnovica za 25%. Porez na dobit je 10% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 1.000.000,00 EUR, ili 18% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 1.000.000,00 EUR. Dakle ušteda poreza je 10% ili 18% od iznosa koji je umanjen za 25% u tom poreznom razdoblju;
- Modernizacije, popravci i ulaganja u postojeću imovinu – pravilnik o porezu na dobit jasno razdvaja tekuće održavanje koje ide odmah u trošak (rashod razdoblja) i rekonstrukcija ili poboljšanje – povećava vrijednost imovine i amortizira se. Ako poboljšanje imovine povećava njezin kapacitet, trajnost ili funkcionalnost – to je ulaganje u imovinu (ne trošak);
- Ulaganje u nematerijalnu imovinu – u 2025. godini naglasak je i na digitalizaciji: troškovi razvoja softver, kupnje licenci, sustava i patenata mogu se priznati kao dugotrajna imovina ako:
- se koriste za stvaranje prihoda,
- imaju vijek trajanja dulji od godinu dana.
Amortiziraju se po stopama od 50% ovisno o vrsti.
Dakle, ulaganje u dugotrajnu imovinu iz poslovanja donosi neizravne porezne olakšice kroz:
- Trenutno priznavanje troška za imovinu do 1.000,00€
- Odgodu poreza kroz višegodišnje raspoređivanje troškova
- Mogućnost priznanja ulaganja u tuđu imovinu i digitalnu imovinu
- Povećanje produktivnosti i smanjenje efektivne stope poreza.
Sve to čini ulaganje u imovinu porezno isplativijim od isplate dobiti, jer ostaje u poduzeću, umanjuje dobit i gradi dugoročnu vrijednost.
Olakšice za istraživanje i razvoj
Ako razvijaš novi proizvod, aplikaciju ili tehnološko rješenje, možeš ostvariti dodatno umanjenje porezne osnovice i do 100% troškova istraživanja i razvoja.
- Ova olakšica najčešće se koristi u IT, inovativnim i proizvodnim djelatnostima.
Od početka 2025. godine u Hrvatskoj su stupile na snagu nove, znatno povoljnije porezne olakšice za ulaganja u istraživanje i razvoj (I&R).
Ove olakšice predstavljaju jedan od najvažnijih poticaja za poduzeća koja razvijaju nove proizvode, procese, tehnologije i inovacije, a cilj im je potaknuti ulaganja u znanje i modernizaciju gospodarstva.
Što su porezne olakšice za istraživanje i razvoj?
Porezne olakšice za istraživanje I razvoj omogućuju poduzetnicima dodatno umanjenje osnovice poreza na dobit (ili poreza na dohodak) za opravdane troškove koji su izravno povezani s istraživačko-razvojnim projektima. Drugim riječima, ako poduzeće uloži u istraživanje i razvoj, država mu kroz poreznu olakšicu priznaje dvostruko ili trostruko veći iznos kao porezno priznati trošak, čime se značajno smanjuje porezna obveza.
Od 1.1.2025. primjenjuje se Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (NN 152/24). Ovim zakonom se znatno povećavaju postoci olakšica te pojednostavljuje cijeli postupak prijave i odobravanje projekta.
Novi intenziteti olakšica:
Vrsta aktivnosti: Porezna olakšica od 1.1.2025.
Temeljno istraživanje: do 400% prihvatljivih troškova
Industrijsko istraživanje: do 300%
Eksperimentalni razvoj: do 250%
Studija izvedivosti: do 300%
U odnosu na ranije propise, olakšice su udvostučene, a administracija je pojednostavljena kroz digitalne prijave i kraće rokove odobrenja.
Porezna olakšica se odnosi samo na prihvatljive troškove koji su izravno povezani s istraživačko-razvojnim aktivnostima. To uključuje:
- Troškove istraživača i tehničkog osoblja;
- Materijale i komponente korištene u istraživanj;
- Opremu i alate koji se koriste u projektu;
- Vanjske usluge (laboratoriji, konzultanti, testiranje);
- Studije izvedivosti koje prethode razvoju novog proizvoda;
- Troškove suradnje s istraživačkim institucijama.
Ti troškovi moraju jasno biti evidentirani u knjigovodstvu i jasno odvojeni od redovnog poslovanja.
Pravo na olakšice imaju sva poduzeća u Hrvatskoj (mikro, mala, srednja i velika), obrtnici koji vode poslovne knjige, istaživačke institucije koje sudjeluju u projektima s gospodarstvom. Pod uvjetom da imaju registriranu djelatnost u RH, vode uredno računovodstvo i prijave projekt Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja prije početka provedbe.
Dakle, istraživanje i razvoj više nisu trošak – od 2025. godine postaju najisplativije ulaganje za svako poduzeće koje razmišlja dugoročno. Uz olakšice od do 400% i pojednostavljene postupke, hrvatski poduzetnici napokon imaju pravi instrument za poticanje inovacija i rasta.
Donacije i sponzorstva
Donacije u humanitarne, kulturne, sportske ili obrazovne svrhe priznaju se kao porezno dopustivi rashod, do zakonom propisanog iznosa.
Ako se donacija daje u skladu s posebnim propisima (uz odobrenje Ministarstva financija), može se priznati i u punom iznosu.
- Time pomažeš zajednici, a istovremeno smanjuješ poreznu osnovicu.
Donacija vs. sponzorstvo – koja je razlika?
Donacija: činidba bez protučinidbe. Poduzeće daje novac, stvar ili uslugu jednoj odrganizaciji za općekorisnu svrhu (npr. humanitarna, obrazovna, kulturna, sportska, vjerska). Primatelj ne daje protuuslugu koja bi značila reklamnu vrijednost poduzeću.
Sponzorstvo: činidba uz protučinidbu. Poduzeće daje novac, uslugu ili robu organizaciji (npr. sportskom klubu) a zauzvrat prima neku vidljivost – reklamni prostor, logotip, PR-iskaz, promociju.
Razlika je važna jer se porezni tretman može razlikovati: npr. kod sponzorstva često mora postojati jasna protuvrijednost i knjiženje kao marketinški ili sponzorski trošak, dok kod donacije pravila priznavanja rashodu mogu biti stroža.
Za poduzeće koje želi da donacija ili sponzorstvo bude priznata, potrebno je:
- Izučiti da primatelj organizacija ima status koji prihvaća donacije (npr. ustanova, udruga, organizacija s općekorisnom svrhom);
- Imati pisani ugovor ili valjanu ispravu kojom je donacija ili sponzorstvo formalizirano: datum, iznos, svrha, primatelj;
- Donacija mora biti izvršena – u novcu, robi ili usluzi. Ako je roba, mora biti predana primatelju. Ako je novac – uplata na račun primatelja;
- Trošak donacije mora biti evidentiran u poslovnim knjigama kao rashod (ako je priznat) i zadovoljavati uvjete za priznanje prema poreznim pravilima;
- Postoji često ograničenje visine priznatog iznosa – najčešće do 2% prihoda (ili primitka) prethodne godine. Ako donacija prelazi taj iznos, razlika može biti nepriznat rashod.
Donacije i sponzorstva mogu biti odličan način da društveno odgovorite i istovremeno iskoristite porezne povlastice – ali samo ako su ispunjeni uvjeti i dokumentacija je uredna. Pratite uvjete (posebice prag od 2% prihoda), vodite evidenciju i surađujte sa svojim knjigovođom ili poreznim savjetnikom kako bi sve bilo u skladu s propisima.
Neoporezive isplate radnicima
Poduzetnici često ne koriste mogućnost neoporezivih isplata koje motiviraju zaposlenike, a ne povećavaju porezne troškove.
- Sve ove isplate su neoporezive, a predstavljaju značajan način nagrađivanja bez dodatnih davanja.
Kao poslodavac, znaš da uz plaću možeš radnicima isplatiti i određene naknade, nagrade, dodatke ili potpore koje ne podliježu porezu na dohodak (tzv. neoporezivi primici). Od 1. siječnja 2025. stupile su na snagu izmjene zakona i pravilnika koje su podigli iznose tih neoporezivih isplata — važno je da ih poznaš, jer mogu biti vrlo korisni za motiviranje zaposlenika, a ujedno pravilno iskorišteni smanjuju tvoje porezne troškove i administrativni rizik.
Evo pregleda najčešćih vrsta neoporezivih isplata koje možeš primijeniti za radnike, uz najnovije iznose i uvjete:
| Vrsta isplate | Uvijeti | Max. iznos u 2025. |
|---|---|---|
| Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, regres za godišnji odmor) | definiran pravilnikom, aktem poslodavca ili kolektivnim ugovorom | do 700 € godišnje |
| Nagrade za radne rezultate / dodatna plaća | dodatna naknada radniku uz plaću – mora biti odlučeno i dospije | do 1.200 € godišnje |
| Dar u naravi zaposleniku | roba ili usluga – za zaposlenika, ne za širu javnost | do 133 € godišnje (s PDV-om) |
| Dar zaposlenikovom djetetu (do 15 godina) | dar roditelju zaposlenika ili djetetu zaposlenika | do 140 € godišnje |
| Naknade za odvojeni život od obitelji | radnik je zbog posla udaljen od obitelji | do 300 € mjesečno |
| Dnevnica / dodatak za rad na terenu / službeno putovanje | npr. udaljenost najmanje 30 km, trajanje više od 12 sati itd. | Dnevnice u tuzemstvu do 30 € (više od 12 sati) |
| Naknada za korištenje privatnog vozila u službene svrhe | kada radnik koristi svoj auto za posao | do 0,50 € po km |
| Otpremnina pri odlasku u mirovinu | kod odlaska u mirovinu | do 1.500 € |
| Jubilarne nagrade za radni staž | za 10,15,20… godina staža kod poslodavca | 10 godina: do 300 € .................. 15 godina: do 360 € .................. 20 godina: do 420 € .................. 40 godina: do 720 € .. |
Kako postupiti kao poslodavac – koraci i savjeti:
- Provjeri uvjete isplate: uvjeti su često definirani internim aktom, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Ako nešto poput božićnice nije zakonski obavezno, mora biti jasno definirano;
- Sastavi pravilnu dokumentaciju: odluku uprave, ugovor, aneks, zapisnik, iznos, svrha, tko ima pravo;
- Obračunaj isplatu: u platnom spisku označi da je riječ o neoporezivom primitku – ne obračunavaj porez na dohodak za tu isplatu ukoliko je ispunjen uvjet;
- Vodite evidenciju: zabilježite koja osoba je primila što i kada, čuvajte izvod iz banke, račun, temelje;
- Usmjerenost na pravo vrijeme: isplata mora biti učinjena u skladu s uvjetima – npr. dar za dijete za godinu tekuću, dnevnice prema dokumentaciji za službeni put i sl.;
- Obratite pažnju na godišnji limit: iako svaka kategorija ima svoj limit, zbroj više isplata može premašiti logičnu granicu neoporezivih primitaka – kao što je prikazano u analizama gdje se navodi primjer da radnik može primiti preko 3.240 € neoporezivo godišnje.
Neoporezive isplate radnicima od 1. siječnja 2025. godine predstavljaju vrlo značajnu priliku za poslodavce da motiviraju zaposlenike, izvrše dodatne isplate bez dodatnog poreznog opterećenja – i u isto vrijeme pravilno optimiziraju troškove.
S podizanjem osnovnog osobnog odbitka i povećanjem limita, mogućnosti su postale još veće. Ali – ključno je pravilno ih primijeniti, imati uređenost i dokumentaciju.
Uskoro donosimo i ostale olakšice u drugom djelu bloga, a do tada, ako imate pitanja ili prijedloga o čemu bi voljeli čitati u budućnosti, javite se putem maila, rado ćemo razmotriti Vaš zahtjev.