Vlada Republike Hrvatske uputila je 14. svibnja 2026. u saborsku proceduru Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu.
Predloženim izmjenama planira se smanjenje komorskog doprinosa, zakonsko definiranje obiteljskog obrta, jednostavniji nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika te modernizacija sustava strukovnog obrazovanja.
Izmjene Zakona o obrtu 2026. – što se mijenja za obrtnike?
Važno!
Izmjene još nisu stupile na snagu. Hrvatski sabor prihvatio je Prijedlog zakona u prvom čitanju 29. svibnja 2026., nakon čega slijedi priprema Konačnog prijedloga, drugo čitanje i glasovanje.
Do konačnog donošenja i objave u Narodnim novinama primjenjuje se postojeći Zakon o obrtu.
Najvažnije promjene na jednom mjestu
| Predložena izmjena | Što donosi obrtnicima? |
|---|---|
| Niži komorski doprinos | Smanjenje zakonske stope s 2 % na 1,5 % osnovnog osobnog odbitka |
| Obiteljski obrt | Zakonsko definiranje obrta u kojem pomažu članovi obiteljskog kućanstva |
| Obrt uz mirovinu | Usklađivanje Zakona o obrtu s mogućnošću rada uz isplatu 50 % mirovine |
| Nasljeđivanje obrta | Jednostavniji nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika |
| Majstorski ispit | Nasljednik bi za polaganje ispita mogao dobiti rok od tri godine |
| Poslovođa | Poslovođa putem kojeg obrtnik vodi obrt morao bi raditi puno radno vrijeme |
| Majstorska škola | Detaljnije uređenje ustanove koja već postoji u važećem zakonodavstvu |
1. Smanjuje se komorski doprinos
Jedna od financijski najvažnijih izmjena odnosi se na obvezni komorski doprinos.
Važeći Zakon o obrtu propisuje mjesečni doprinos u visini od 2% osnovnog osobnog odbitka. Hrvatska obrtnička komora svojom je odlukom stopu već smanjila na 1,9%, dok se novim zakonskim prijedlogom predlaže dodatno smanjenje na 1,5%.
Koliko bi onda iznosio komorski doprinos?
Uz osnovni osobni odbitak od 600 eura, i trenutačnom stopom od 1,9% taj iznos je 11,40€ mjesečno. Sa predloženom stopom od 1,5% mjesečni iznos bio bi 9€. To predstavlja smanjenje od 2,40 eura mjesečno, odnosno 28,80 eura godišnje.
NAPOMENA
Izmjenama se ne ukida obvezno članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori niti obveza plaćanja komorskog doprinosa. Mijenja se samo zakonska stopa njegova obračuna.
I dalje bi se primjenjivala postojeća oslobođenja, uključujući oslobođenje novootvorenih obrta od plaćanja komorskog doprinosa tijekom prve dvije godine poslovanja, ako je riječ o prvom upisu obrtnika u Obrtni registar.
2. Zakonski se definira obiteljski obrt
Prijedlogom se u Zakon o obrtu uvodi pojam obiteljskog obrta.
Obiteljskim obrtom smatrao bi se obrt u kojem obrtniku pri obavljanju djelatnosti pomažu članovi njegova obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa.
Mogućnost pomaganja članova obiteljskog kućanstva postoji i prema važećem Zakonu. Predloženim izmjenama ona se dodatno prepoznaje i definira kroz institut obiteljskog obrta radi:
- uključivanja članova obitelji u poslovanje
- očuvanja obrtničke tradicije
- lakšeg nastavka obavljanja obrta unutar obitelji.
Što obiteljski obrt ne znači?
Nova odredba ne znači da član obitelji može trajno i bez ograničenja raditi u obrtu kao zamjena za zaposlenog radnika.
I dalje će biti potrebno razlikovati povremenu pomoć člana obiteljskog kućanstva od rada koji prema načinu, opsegu i trajanju ima obilježja radnog odnosa.
Ako član obitelji obavlja poslove vezanog obrta, mora ispunjavati i propisane stručne uvjete za obavljanje tih poslova.
3. Nastavak obrta uz mirovinu
U Zakon o obrtu predlaže se unijeti odredba prema kojoj obrtnik koji ostvari pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina može nastaviti obavljati obrt bez potpune obustave isplate mirovine.
Ova mogućnost već postoji prema mirovinskim propisima.
Od 1. siječnja 2026. obrtnik koji ispunjava propisane uvjete može nastaviti obavljati obrt uz isplatu 50 % mirovine.
Predloženim izmjenama ta se mogućnost sada izričito unosi i u Zakon o obrtu.
Važno je znati
Nastavak obrta ne znači automatsku isplatu pune mirovine. Visina mirovine i uvjeti njezine isplate i dalje se određuju prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
4. Lakši nastavak obrta nakon smrti obrtnika
Predložene izmjene trebale bi olakšati nastavak poslovanja nakon smrti vlasnika obrta.
Privremeni poslovođa mogao bi voditi obrt do okončanja ostavinskog postupka, odnosno do izvršnosti rješenja o upisu prijenosa obrta, bez obveze da u tom prijelaznom razdoblju ispunjava poseban uvjet:
- stručne osposobljenosti
- odgovarajuće stručne spreme
- položenog majstorskog ispita.
Cilj je spriječiti prekid poslovanja dok traje ostavinski postupak i dok se ne utvrdi tko će naslijediti i nastaviti voditi obrt.
5. Nasljednik dobiva tri godine za majstorski ispit
Posebna olakšica predviđena je za nasljednike vezanih obrta za koje je kao uvjet propisan majstorski ispit.
Nasljednik koji nema položen majstorski ispit mogao bi nastaviti obavljati obrt ako ima odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje.
Majstorski ispit morao bi položiti u roku od tri godine od upisa prijenosa obrta i nastavka njegova vođenja u Obrtnom registru.
Ako nasljednik ne položi ispit u propisanom roku, izgubio bi pravo na obavljanje tog obrta.
Ova bi promjena mogla znatno olakšati prijenos obiteljskih obrta na mlađe generacije.
6. Puno radno vrijeme za poslovođu koji vodi obrt
Prema važećem Zakonu, obrtnik može slobodni ili vezani obrt voditi samostalno ili putem poslovođe koji je zaposlen kod obrtnika i ispunjava propisane uvjete.
Predloženim izmjenama precizira se da poslovođa putem kojeg obrtnik vodi obrt mora biti zaposlen kod obrtnika u punom radnom vremenu.
Odredba se odnosi na poslovođu koji vodi obrt u ime i za račun obrtnika prema članku 28. Zakona o obrtu.
Ne treba je automatski primjenjivati na svaku osobu koja se prema drugim odredbama Zakona naziva poslovođom, primjerice na poslovođu izdvojenog pogona.
Slična se izmjena predlaže i za pravne osobe koje obavljaju obrt. Pravna osoba morala bi imati najmanje jednog radnika zaposlenog na puno radno vrijeme koji ispunjava propisane stručne uvjete.
7. Iznimke od obveze imenovanja poslovođe
Za određene djelatnosti predlažu se iznimke od obveze imenovanja poslovođe odnosno stručnog poslovođe u izdvojenom pogonu.
Poslovođu ne bi bilo potrebno imenovati ako se djelatnost obavlja:
- putem samoposlužnih aparata
- u skladištu namijenjenom smještaju i čuvanju robe
- pružanjem smještaja u sobama, apartmanima, studio-apartmanima i kućama za odmor u kojima se ne pripremaju niti poslužuju jela, pića i napitci.
Predloženo je da se navedene iznimke na odgovarajući način primjenjuju i kada se takva djelatnost obavlja u sjedištu obrta.
8. Preciznije uređenje Obrtnog registra
Izmjenama se detaljnije propisuje postupak upisa obrta i promjene podataka u Obrtnom registru.
Za svaki upis podnosio bi se obrazac zahtjeva s podacima potrebnima za registraciju obrta.
Minimalni podaci o obrtu uključivali bi:
- puni naziv obrta
- skraćeni naziv obrta
- adresu sjedišta
- adresu elektroničke pošte.
Nadležno upravno tijelo po službenoj bi dužnosti provjeravalo pravo korištenja prostora prilikom upisa promjene povezane sa sjedištem obrta ili izdvojenim pogonom, odnosno nakon prijave stranke.
9. Jasnija pravila za zajednički obrt
Predlaže se preciznije uređenje odnosa osoba koje zajednički obavljaju obrt.
Na njihov ugovor primjenjivali bi se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.
Ako zajednički obrt vode dvije fizičke osobe, raskidom njihova ugovora prestao bi zajednički obrt. Jedan od ortaka mogao bi nastaviti samostalno obavljati obrt ako ispunjava sve zakonom propisane uvjete.
10. Preciznije definicije tradicijskih i umjetničkih obrta
Prijedlog donosi preciznije definicije tradicijskih i umjetničkih obrta.
Tradicijski obrti
Tradicijskim obrtima smatrali bi se obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća, koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada te se oslanjaju na obrasce tradicijske kulture.
Umjetnički obrti
Umjetničkim obrtima smatrali bi se obrti čiji se proizvodi i usluge odlikuju visokom estetskom vrijednošću, dizajnom, kreativnošću i individualnošću majstora obrta – umjetnika.
Ne uvode se nove kategorije obrta, nego se postojeći pojmovi dodatno definiraju.
11. Majstorska škola već postoji – mijenja se postojeći okvir
Majstorska škola nije nova institucija koja se prvi put uvodi izmjenama iz 2026. godine.
Mogućnost njezina osnivanja već je propisana važećim Zakonom o obrtu, dok je postupak osnivanja uređen Pravilnikom o postupku i načinu osnivanja Majstorske škole iz 2023. godine.
Predložene izmjene detaljnije uređuju postojeći sustav.
Majstorska škola definirala bi se kao javna ustanova za provedbu formalnih i neformalnih programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za stjecanje kompetencija potrebnih za obavljanje obrta.
Hrvatska obrtnička komora mogla bi je osnovati samostalno ili zajedno s:
- jedinicom lokalne i područne samouprave
- drugom pravnom osobom
- fizičkom osobom.
Zakonom bi se detaljnije uredili programi, uvjeti upisa, način izvođenja nastave, kadrovski i prostorni uvjeti te provjera stečenih kompetencija.
Stupanjem izmijenjenog zakona na snagu prestao bi važiti postojeći Pravilnik o postupku i načinu osnivanja Majstorske škole iz 2023. godine.
12. Promjene u naukovanju i majstorskim ispitima
Dio izmjena odnosi se na usklađivanje Zakona o obrtu s reformom strukovnog obrazovanja i Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.
Predlaže se:
- usklađivanje terminologije sa strukovnim kurikulima
- uređenje izvođenja naukovanja kod obrtnika i pravnih osoba
- vođenje evidencije ugovora putem aplikacije e-Naukovanje
- jasnije uređenje majstorskih ispita
- povezivanje majstorskog zvanja s razinom 5 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
Riječ je prvenstveno o modernizaciji i usklađivanju postojećeg sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja.
13. Veći nadzor unutar komorskog sustava
Predlaže se veći nadzor Hrvatske obrtničke komore nad područnim obrtničkim komorama i udruženjima obrtnika.
Nadzor bi obuhvaćao:
- rad komora i udruženja
- materijalno-financijsko poslovanje
- provedbu statuta
- provedbu drugih općih akata.
U određenim slučajevima moglo bi se naložiti spajanje ili ukidanje pojedinih udruženja i područnih komora koje nemaju dovoljno sredstava za redovno poslovanje ili razvojne programe.
14. Novčane kazne iskazuju se u eurima
Važeći Zakon o obrtu pojedine prekršajne kazne još uvijek iskazuje u kunama.
Predloženim izmjenama ti se iznosi zamjenjuju iznosima u eurima. Uglavnom je riječ o tehničkom usklađivanju Zakona nakon uvođenja eura, a ne o potpuno novom sustavu kažnjavanja obrtnika.
Kada stupaju na snagu izmjene Zakona o obrtu?
Na dan 16. srpnja 2026. izmjene još nisu konačno donesene.
Do njihova stupanja na snagu potrebno je provesti sljedeće korake:
- pripremiti Konačni prijedlog zakona
- provesti drugo čitanje i glasovanje u Hrvatskom saboru
- objaviti doneseni zakon u Narodnim novinama.
Prema tekstu koji je prihvaćen u prvom čitanju, zakon bi stupio na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Što obrtnici trebaju napraviti?
Za sada nije potrebno poduzimati nikakve posebne radnje. Do stupanja izmjena na snagu i dalje se primjenjuju postojeće odredbe Zakona o obrtu.
Zaključak
Predložene izmjene Zakona o obrtu donose nekoliko važnih promjena, ali dio predstavljenih novosti predstavlja preciziranje ili nadogradnju pravila koja već postoje.
Za obrtnike su najvažniji:
- niži komorski doprinos
- jednostavniji nastavak obrta nakon smrti obrtnika
- rok od tri godine za polaganje majstorskog ispita nasljednika
- zakonsko definiranje obiteljskog obrta
- preciziranje uvjeta za poslovođe
- modernizacija naukovanja i strukovnog obrazovanja.
Konačni tekst može se dodatno promijeniti tijekom nastavka zakonodavnog postupka. Stvarne obveze i mogućnosti za obrtnike bit će poznate tek nakon izglasavanja i objave zakona u Narodnim novinama.
Svaki obrt je drugačiji, zato ne postoje univerzalni odgovori
Ako imate pitanja vezana uz knjigovodstvo obrta, porezne obveze ili svakodnevno poslovanje, slobodno nam se obratite. Tu smo da vam pomognemo donositi sigurne poslovne odluke i da se vi možete posvetiti svom poslu.