Fiskalizacija je uvedena 1. siječnja 2013. godine pod nazivom fiskalizacija 1.0. Uvedena je kao zakonski propisan sustav nadzora nad prometom u gotovini. Cilj njezina uvođenja bio je povećati transparentnost poslovanja i smanjiti sivu ekonomiju kroz obvezno izdavanje računa i njihovo prijavljivanje Poreznoj upravi u realnom vremenu.
Primjena fiskalizacije odvijala se postupno. Od 1. Siječnja 2013. obveznici su bili trgovci i ugostitelji, kao najznačajnije skupine u prometu gotovine. Od 1. travnja 2013. obveza se proširila na obrtnike i slobodna zanimanja, poput odvjetnika, liječnika ili računovođa. Od 1. srpnja 2013. fiskalizacija je obuhvatila i sve ostale obveznike koji posluju s gotovinom, čime je sustav postao sveobuhvatan i u potpunosti zaživio.
Fiskalizacija 1.0. uvedena je prije svega radi suzbijanja sive ekonomije i povećanja porezne discipline. Prije njezinog uvođenja, dio prometa u gotovini često se nije prikazivao, što je značilo manje prihoda za državni proračun i nelojalnu konkurenciju među poduzetnicima.
Glavni razlozi uvođenja bili su:
- Transparentnost poslovanja – svi izdani računi evidentiraju se i šalju u realnom vremenu Poreznoj upravi;
- Smanjenje poreznih prijevara – omogućuje se brisanje ili naknadna izmjena računa;
- Ravnopravnost poduzetnika – svi koji posluju u gotovini imaju iste obveze čime se štite oni koji su već poslovali zakonito;
- Veći proračunski prihodi – sprječavanjem neprijavljeno prometa osiguravaju se sredstva za javne potrebe;
- Zaštita potrošača – računi postaju provjerljivi i vjerodostojni.
Ukratko, fiskalizacija 1.0. uvedena je kao mehanizam kontrole gotovinskog poslovanja, za stvaranje poštenijeg tržišnog okruženja.
Često se zajedno spominju Fiskalizacija 1.0. i eRačuni, ali riječ je o dvije odvojene obveze.
Fiskalizacija 1.0
Uvedena je 2013., odnosi se na gotovinski promet. Cilj joj je osigurati da svaki račun izdan kod naplate u gotovini (novčanice, kartice, čekovi) se u realnom vremenu prijavi Poreznoj upravi. Ona se provodi putem fiskalnih blagajni i softverskih rješenja koja koriste digitalni certifikat.
eRačun
Odnosi se na elektroničko izdavanje i razmjenu računa, najprije u obveznom obliku prema javnoj upravi i javnim naručiteljima (od 2019. godine). eRačun je pravno jednak papirnatom računu, ali se šalje i zaprima u strukturiranom digitalnom obliku, putem servisa ovlaštenih informacijskih posrednika.
Poveznica između njih je što su oba sustava uvedena radi:
- digitalizacije poslovanja;
- povećavanja transparentnosti;
- smanjenje administracije i prijevara.
No, fiskalizacija 1.0 ne zamjenjuje eRačune i obrnuto – jedan regulira evidenciju prometa u gotovini, a drugi standardizira elektroničko izdavanje i razmjenu računa.
1. rujna 2025. stupa na snagu zakon za Fiskalizaciju 2.0., a kojemu primjena počinje sa 1. siječnjem 2026. Fiskalizacija 1.0. odnosila se na račune u krajnjoj potrošnji (B2C), dok Fiskalizacija 2.0. proširuje tu obvezu na B2B transakcije, odnosno račune između poslovnih subjekata, uvođenjem eRačuna koji se fiskaliziraju odmah pri slanju i prijemu.
Tko se smatra obveznikom Fiskalizacije 2.0?
- Svi pravni i fizički subjekti koji obavljaju djelatnost i izdaju račune – bez obzira na način plaćanja (gotovina, kartica, transakcijski račun, itd.);
- Obveznici unutar sustava PDV-a – od 1.siječnja 2026. Obvezni su i slati i zaprimati isključivo eRačune (Fiskalizacija 2.0), isključujući papirnate i PDF račune;
- Subjekti izvan sustava PDV-a – od 1. siječnja moraju zaprimati eRačune, ali im izdavanje eRačuna još nije obavezno;
- Osim B2B subjekata, Fiskalizacija 2.0 obuhvaća i B2G segment, tj. poslovanje s javnim tijelima (država, jedinice lokalne/regionalne samouprave).
Iznimke od Fiskalizacije 2.0 su računi prema stranim poslovnim subjektima (B2B, inozemstvo) – oni ne podliježu fiskalizaciji 2.0. Ponude, koje nisu račun, također nisu obuhvaćene fiskalizacijom 2.0.
Ključne promjene koje donosi Fiskalizacija 2.0
1. rujna 2025. – Zakon stupa na snagu i počinju testiranja eRačuna i fiskalizacije. Obveznici su informacijski posrednici i programi.
1. siječnja 2026. postaje obvezno izdavanje i zaprimanje eRačuna za PDV obveznike; kraj papirnatih i PDF računa, uvođenje digitalne arhive. Obveznici su svi pravni i fizički subjekti koji u sustavu PDV-a.
1. siječnja 2027. obveza izdavanje eRačuna i za one izvan sustava PDV-a. Obveznici su svi ostali poduzetnici.
Što konkretno donosi Fiskalizacija 2.0?
- Potpuna digitalizacija računa
- Papirnati, Word ili PDF računi postaju stvar prošlosti. Računi moraju biti u strukturiranom XML format koji zadovoljavaju europski standard EN 16931.
- Obvezni eRačuni u B2B poslovanju
- PDV obveznici moraju izdavati i zaprimati eRačune od 1.1.2026., ostali subjekti od 1.1.2027.
- Svaki eRačun automatski se šalje Poreznoj upravi (fiskalizacija) I primatelju, uz potvrdu primitka.
- eIzvještavanje
- Obveznici fiskalizacije 2.0 će prijavljivati dodatne podatke: odbijene i naplaćene račune, te isporuke koje nisu eRačunima pokrivene (npr. Uvoz/izvoz) preko sustava ePorezna.
- Digitalna arhiva eRačina
- Računi se moraju sigurno pohraniti digitalno najmanje 11 godina.
- Svaka Stavka na eRačunu mora imati pripadajuću KPD šifru iz nove klasifikacije (NKD-based) – to je nova obveza koja zahtijeva prilagodbu sustava.
- Nove aplikacije državnog sustava
- MIKROeRačun – besplatna aplikacija za male poduzetnike izvan PDV-a za izdavanje, primanje i arhiviranje eRačuna sa fiskalizacijom.
- FiskAplikacija – Porezna uprava će ponuditi aplikaciju za pregled statusa eRačuna, izvještavanje i pregled obveza PDV-a.
Ujedno, fiskalizacijom 2.0 se ukidaju i mijenjaju porezni obrasci te se olakšava izvještavanje
- Produljuje se rok za predaju obrasca PDV
- Ukida se knjiga izlaznih računa (I-RA), kao i Posebne evidencije o primljenim računima (U-RA), obrazaca PPO, DON-H I PDF-F
- Najavljeno je ukidanje obrasca Zbirna prijava (ZP) i Prijave stjecanja dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)
- Ukidanje statističkog obrasca RAD 1 G za male i srednje poduzetnike
- Pojednostavljuje se Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama (PD-IPO) i druga pojednostavljenja
- Zamjena obrasca OPZ-Stat izvještajnim sustavom
Što to znači za poduzetnike i obveznike fiskalizacije 2.0?
Dobro se pripremite:
- Ažurirajte ili zamijenite softverska rješenja: osigurajte mogućnost izdavanja i zaprimanja eRačuna, integracijske fiskalizacije i eArhive;
- Sudjelujte u testiranjima koje počinju od rujna 2025.;
- Poslujte prema novim pravilima od 1.1.2026.;
- Ubacite klasifikacije KPD za proizvode i usluge u svoje sustave.
Dugoročna korist:
- Uklanja papirnatu administraciju i ubrzava internu obradu;
- Pruža transparentnost i sigurnost poslovanja kroz digitalnu evidenciju i fiskalizaciju;
- Pomaže u borbi protiv sive ekonomije i olakšava porezni nadzor – sve u realnom vremenu.
Fiskalizacija 2.0 uvodi obvezne eRačune i njihovu automatsku fiskalizaciju. To podrazumijeva da se računi više ne mogu izdavati u Wordu, Excelu ili običnom PDF-u, već isključivo strukturiranom XML format (EN 16931) koji se mora:
- Poslati primatelju (poslovnom partner);
- Poslati Poreznoj upravi radi fiskalizacije;
- Arhivirati digitalno najmanje 11 godina.
Kako bi taj proces funkcionirao, poduzetnici moraju svoje poslovne sustave uskladiti sa softverom knjigovodstvenog servisa ili ovlaštenim informacijskim posrednikom.
Ključne točke usklađivanja
- Softver i ERP sustavi
Poduzetnici trebaju provjeriti koristi li njihov knjigovodstveni servis vlastito ERP rješenje koje može izdavati i zaprimati eRačune u propisanom formatu. Ako ne – potrebno je nadograditi postojeće ili prijeći na rješenja koja su povezana s državnim sustavom eRačuna.
- Automatska razmjena podataka
Knjigovodstveni servisi će morati omogućiti automatski uvoz fiskaliziranih eRačuna u poslovne knjige, bez prepisivanja. To znači značajno manje ručnog rada, ali i potrebu za prilagodbom softvera.
- KPD šifre (klasifikacija proizvoda i usluga)
Svaka stavka na računu mora imati KPD oznaku. Poduzetnici i knjigovođe moraju dogovoriti koje šifre pripadaju kojim artiklima/uslugama, kako bi računi bili pravilno knjiženi I fiskalizirani.
- Digitalna arhiva
Računi više ne idu u fascikle – svi će biti pohranjeni digitalno. Knjigovodstveni servisi moraju uskladiti način čuvanja i pristupa toj arhivi zajedno s poduzetnicima.
- eIzvještavanje i odbijeni računi
U fiskalizaciji 2.0 poduzetnici (ili njihovi knjigovodstveni servisi) prijavljuju i podatke o odbijenim, storniranim ili naplaćenim računima putem ePorezna.
Što to u praksi znači za poduzetnike i knjigovodstvene servise?
Poduzetnici moraju do 31.12.2025., odabrati i Poreznoj upravi dostaviti software ili informacijskog posrednika koji podržava eRačune i Fiskalizaciju 2.0. Također, moraju sa knjigovodstvenim servisom definirati šifriranje artikala/usluga prema KPD klasifikaciji kako bi izbjegli novčane kazne i radili u skladu sa zakonom, te do kraja 2025. godine moraju testirati sve procese.
Knjigovodstveni servisi moraju uskladiti svoje ERP sustave za automatski uvoz fiskaliziranih računa. Moraju prilagoditi interne procese (npr. obračun PDV-a sada ide direktno iz eRačuna) te obavijestiti klijente o novim obvezama i rokovima.
Zaključak
Usklađivanje fiskalizacije 2.0 znači prelazak s papirne i poluelektroničke dokumentacije na potpuno digitalni sustav u kojem poduzetnici i knjigovodstveni servisi rade na istoj, jedinstvenoj bazi fiskaliziranih eRačuna. To dugoročno donosi manje ručnog rada, manje pogrešaka i veću transparentnost, ali kratkoročno zahtjeva ulaganje u softver, edukaciju i organizaciju poslovanja.